S učestalošću od 0,95 na 100.000 osoba primarni sklerozirajući kolangitis (PSK) u Japanu je rijetkost. No, ondje ipak živi približno 2.500 pacijenata kojima je dijagnosticiran PSK. Koje su razlike i sličnosti između pacijenata ondje i u drugim regijama? I kakva se istraživanja o PSK-u provode u Japanu?  Upoznajmo Prof. Tanaku, dr. med., s Odsjeka za Medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta Teikyo u Tokiju (Japan), predstavnice Organizacije japanskih pacijenata oboljelih od jetrenih bolesti Tokankai i dvojicu domaćih pacijenata oboljelih od PSK-a.
Ovo je odlična prilika da saznamo nešto više o pitanjima koja muče oboljele od PSK-a, budući da su pacijenti diljem svijeta putem različitih grupa na Facebooku i e-pošte dobili priliku unaprijed postaviti pitanja.

Kao polazište za intervju poslužili su sljedeći članci (dostupni na engleskom jeziku):

1)      Nationwide survey for primary sclerosing cholangitis and IgG4-related sclerosing cholangitis in Japan (pdf)

2)      Clinical profiles of patients with primary sclerosing cholangitis in the elderly (pdf)

Profesor Tanaka

Profesora Tanaku upoznala sam jedne sunčane subote u svibnju 2016. u njegovu uredu u Bolnici Teikyo u Tokiju, u Japanu.  Osim Prof. Tanake, člana Međunarodne skupine za proučavanje PSK-a (eng. kratica IPSCSG), u Japanu se istraživanjem PSK-a bavi više osoba, uključujući člana IPSCSG-a Dr. Nakazawu iz Nagoye, dok je na čelu Japanske skupine za proučavanje PSK-a Prof. Tazuma, koji djeluje u Hirošimi. Među ostalim je važnim povezanim organizacijama Japanska udruga za žuč  te Japanska skupina za proučavanje tvrdokornih bolesti jetre i žuči, koju podupire japansko Ministarstvo zdravstva, socijalne skrbi i rada.

Procjenjuje se da je u Japanu na 110 milijuna stanovnika 2.000–3.000 pacijenata oboljelih od PSK-a, što je relativno malen broj osoba, a može se pripisati: 1. rasnoj različitosti, 2. možda je riječ o podvrsti PSK-a (što tek treba utvrditi) ili je 3. oboljelima od PSK-a pogrešno dijagosticiran IgG4. U registru Prof. Tanake nalazi se približno 400 oboljelih od PSK-a.

Prošle godine provedena je nacionalna anketa, uglavnom dopisno. Pacijenti iz ankete opisani u istraživanju sastojali su se od pacijenata s IgG4 i PSK-om. Sklerozirajući kolangitis povezan s IgG4 (IgG4-SK, koji se još naziva i IgG4-povezani kolangitis ili IAK) različit je klinički entitet od sklerozirajućeg kolangitisa, odlikuje se povišenim razinama IgG4, a većinom i komplikacijama zbog autoimunog pankreatitisa (AIP). Jedan je od problema u Japanu što se pacijentima koji boluju od IgG4-SK-a često pogrešno dijagnosticira PSK, ali to ne objašnjava široku procjenu broja Japanaca koji boluju od PSK-a. Srećom, nema drugih bolesti zbog kojih bi se pacijentima postavljala pogrešna dijagnoza.

Premda se do sada nije provodila analiza DNK-a, japanski znanstvenici planiraju prikupljati DNK 2017. godine. Pomoću uzoraka DNK-a uzetih od japanskih pacijenata nadaju se ispitati postoji li razlika u genetskom naslijeđu na Istoku i na Zapadu. Kod europskih je pacijenata pronađeno nekoliko gena koji su odgovorni za razvoj PSK-a, stoga je njihov cilj utvrditi imaju li ti geni ključnu ulogu i kod Japanaca oboljelih od PSK-a.

U Japanu je manje-više jednak omjer muškaraca i žena oboljelih od PSK-a te se propisuje jednaka prva linija liječenja kao u Europi, a to je terapija žučnom (ursodeoksikolnom) kiselinom. Ako se tim liječenjem ne postigne željeni ishod, pacijentu se daje žučna kiselina i bezafibrat (za pojedinosti vidi paragraf u nastavku).

Umor se u istraživačkom članku ne navodi kao simptom. Prof. Tanaka objašnjava kako se čini da umor među njegovim pacijentima nije velik problem. Moguće je da je riječ o različitom genotipu ili pak postoji kulturološko objašnjenje, prema kojemu pacijenti podcjenjuju ovu pojavu i stoga je ne spominju. Druga je mogućnost da Japanci oboljeli od PSK-a osjećaju umor kao simptom, ali ga ne povezuju s PSK-om.

Zanimljivo je što svega 50 % osoba koje boluju od PSK-a ima upalne bolesti crijeva i nitko nema autoimuni hepatitis (AIH). Te se brojke znatno razlikuju od, primjerice, onih u Europi, gdje približno 70 % oboljelih od PSK-a ima i upalne bolesti crijeva. Tek nekolicina Japanaca s upalnim bolestima crijeva ima Chronovu bolest. Postojanje veze s prehranom i/ili drugim elementima načina života u ovoj fazi tek treba utvrditi. Upečatljiva je distribucija PSK-a u Japanu u dvije skupine: među starijim pacijentima (koji nemaju upalne bolesti crijeva) i druga skupina koja se sastoji od mlađih pacijenata (s istim pokazateljima za upalne bolesti crijeva kao i u Europi i SAD-u). Moguće je da skupina starijih pacijenata u većoj mjeri boluje od sekundarnog sklerozirajućeg kolangitisa.

Iznenađujuće je i relativno brzo dijagnosticiranje kolangiokarcinoma nakon dijagnoze PSK-a, u roku godine dana, zbog činjenice što japansko zdravstvo u sklopu programa prevencije nudi godišnje preglede. To omogućuje relativno rano otkrivanje bolesti, u ovom slučaju kolangiokarcinoma. U protivnom, pridonijeti mu može relativno kasna dijagnoza PSK-a. Prema riječima Prof. Tanake, za PSK su potrebni biomarkeri.

Organizacija pacijenata Tokankai   

Drugi dio poslijepodneva bio je posvećen sastanku s predstavnicama  Organizacije japanskih pacijenata oboljelih od jetrenih bolesti Tokankai u njihovu uredu, a bile su to:  gđa Yonezawa (Predsjednica / članica Odbora direktora) i gđa Furukawa (Odjel za rijetke jetrene bolesti). Ondje su bila i dvojica pacijenata, Kenji i Kazuyuki, spremna podijeliti svoje zamisli i iskustva.

Organizacija Tokankai s oko 2 000 članova osnovana je 2001. i nalazi se u glavnom gradu Japana Tokiju. U vrijeme dostupnosti, od 10,00 do 16,00 h, primaju prosječno 15 poziva na dan. Najviše je pitanja o tome gdje u blizini pacijenti mogu pronaći hepatologa. Članarina je relativno niska (3 000 jena ili 197 kn godišnje), 30 % proračuna organizacija dobiva od farmaceutske industrije, dok gradske vlasti Tokija trenutno snose ostatak. Nažalost, iznos bespovratnih sredstava uskoro bi se trebao promijeniti.

S pacijentima smo otvoreno razgovarali o različitim temama, a Prof. Tanaka nam je prevodio. Jedan od njih izrazio je zanimanje za postupak u kojem pacijenti aktivno sudjeluju u kliničkim ispitivanjima i razmjeni rezultata. Bilo je zanimljivo čuti više i o darivanju organa. Očito je da i japanski pacijenti trebaju presađivanje jetara. No, zbog kulturnog konteksta i malog broja raspoloživih darivatelja teško je doći do odgovarajućih darivatelja. Općenito se u slučaju potrebe za darivanjem jedino može obratiti obitelji, a to znači da se potencijalni kandidat za presađivanje jetara od živog darivatelja pronalazi provođenjem pretraga među članovima obitelji.  U Japanu se rijetko obavlja presađivanje organa osoba priključenih na aparate za održavanje života. Do prije nekoliko godina japanski pacijenti oboljeli od PSK-a dobivali su organe za presađivanje od živih darivatelja iz vlastite obitelji. No, stopa recidiva PSK-a u 5-godišnjem razdoblju bila je previsoka (cca 80 %), stoga su obustavili taj postupak.  Čak i ako neki Japanac pristane darovati svoj organ nakon smrti, prema zakonu završnu riječ ima obitelj i obično pobije tu odluku. Ako se i jedan član obitelji usprotivi, darivanje organa nije moguće.

 

P fotografija ili y 2016: Kenji, gospođa Kurukawa, Kazuyui, gospođa Yonezawa Ann d P filtrat f Tanaka @ i limenke lopaticama Offise

Organizacija pacijenata ima u planu više projekata. Žele provoditi internetske ankete, surađivati s istraživačima i istražiti načine suradnje s drugim organizacijama pacijenata, na državnoj i međunarodnoj razini. Tokankai će također ispitati mogućnosti boljeg informiranja svojih članova o istraživanjima o PSK-u koja su u tijeku, kao i o medicinskim istraživanjima i razvoju općenito. Nastoje pronaći i nove načine za financijsko podupiranje svoje organizacije budući da se državna potpora, zbog općih rezova proračuna, iz godine u godinu smanjuje. Odlučeno je da će Tokankai i organizacija europskih pacijenata oboljelih od PSK-a ojačati svoju suradnju i ubuduće pomagati jedna drugoj.

Zanimljivo japansko istraživanje: bezafibrat

Bezafibrat je izvorno bio lijek protiv hiperlipidemije (previsoke koncentracije masti u krvi) i upotrebljavao se za sprječavanje bolesti srca i krvožilnog sustava.
Taj lijek djeluje aktiviranjem nekoliko receptora u jetrenim stanicama i stanicama žučnih vodova. Receptor je struktura stanice koja na sebe veže određenu tvar.

Japanski istraživači otkrili su da bezafibrat može poboljšati biokemijske markere kod pacijenata s primarnim bilijarnim kolangitisom (PBK) te su bezafibrat upotrijebili za prvu liniju njegova liječenja. Bezafibrat se već koristio i kod nekih pacijenata oboljelih od PSK-a, osobito onih koji imaju otpornost prema žučnoj kiselini. Japanska istraživačka skupina u retrospektivnoj studiji ograničene veličine pokazala je da liječenje bezafibratom smanjuje razine serumske alkalne fosfataze, a sigurno je i za oboljele od PSK-a. Stoga Prof. Tanaka i njegovi kolege putem multicentrične randomizirane prospektivne studije imaju za cilj istražiti može li upotreba bezafibrata spriječiti ili usporiti pojavu jetrenih simptoma te poboljšati dugoročan učinak kod pacijenata s PSK-om. Upravo pripremaju 2. fazu studije bezafibrata za liječenje PSK-a i traže izvor financiranja za ovo kliničko ispitivanje.

Japanska istraživačka skupina sljedećih će nas mjeseci obavještavati o svojim rezultatima. Prvi rezultati u ovoj fazi ovise uglavnom o financiranju.

Pojmovnik

AIH: Autoimuni hepatitis

AIP: Autoimuni pankreatitis

Aktivator: Služi za konverziju određenog biološkog spoja u biološki aktivan derivat

Biomarker: Mjerljiv pokazatelj biološkog stanja. Npr. rendgen je biomarker za prijelom kostiju, vađenje krvi je pokazatelj infekcije itd.

IAK : IgG4-povezani kolangitis

IgG4: Imunoglobulin G4

IPSCSG: Međunarodna skupina za proučavanje PSK-a

Kolangitis: Upala žučnih vodova

Liječenje druge linije:  Liječenje koje se poduzima kada ono početno (ili liječenje prve linije) ne djeluje, odnosno kada prestaje.

Receptor: Struktura stanice koja na sebe veže određenu tvar

Retrospektivna studija: Poznata i kao povijesna kohortna studija – studija u kojoj se sudionici    klasificiraju kao oni koji imaju neki ishod (slučajevi) ili ga nemaju. Obavlja se „unatrag“.

Tokankai: Organizacija japanskih pacijenata oboljelih od jetrenih bolesti

Učestalost: Udio populacije kojoj je utvrđeno neko stanje ili bolest

———————————————————————————————————————————————————————————————————–

Izvornu inačicu gornjeg članka (na engleskom) pregledao je i odobrio:
Prof. Tanaka, dr. med., Odsjek za medicinu,
Medicinski fakultet Sveučilišta Teikyo u Tokiju (Japan)
(kolovoz 2016.) 

Autorica:  Marleen K
Urednik: Dr. Valmae Y
Prijevod: Kolumbina Benčević Tomljanović

HERE WE WILL INSERT STD INFO ON COPYRIGHT ETC..

U slučaju dodatnih pitanja o ovom članku, molimo pošaljite e-poruku na: info@PSCPatientsEurope.org